Za godinu dana primene Zakona o životnom partnerstvu, na tu vrstu životne zajednice u Hrvatskoj se odlučilo gotovo stotinu istopolnih parova. U tom periodu više od polovine istopolnih partnerstava sklopljeno je u Zagrebu
Prema informacijama koje je objavio portal mediaservis.hr, Zakon o životnom partnerstvu na snagu je stupio 6. kolovoza prošle godine, a na prvo službeno sklopljeno partnerstvo nije se dugo čekalo – već početkom rujna led su probila dvojica muškaraca iz Zagreba. Od tada do kraja svibnja sklopljeno je još 80 životnih partnerstava – 45 muških i 35 ženskih parova. Tijekom ljeta potpise bi još trebalo dati desetak parova. Samo jedan par u ovih je godinu dana svoje partnerstvo i okončao. Najviše partnerstava, točnije 51 partnerstvo, sklopljeno je u Zagrebu.
Foto: Facebook via crol.hr
„U Rijeci ih je sklopljeno pet, po tri u Kastvu, Osijeku, Rovinju i Splitu, a najmanje, odnosno po jedan, broje Dubrovnik, Koprivnica, Opatija,Pakrac, Pazin, Vukovar, Zadar i Pula„, rekla je glavna urednica portala crol.hr Iva Tomečić u izjavi za Mediaservis. Ona naglašava da se sva prava koja su Zakonom zajamčena ostvaruju bez ikakvih problema, a provedbom je zadovoljan i Marko Jurčić, jedan od vodećih ljudi Zagreb pridea.
„Ono što je nama bilo jako važno, jest da se u prvih godinu dana riješi i pitanje djece koja žive u istospolnim partnerstvima. Eto, i u prvih godinu dana prva lezbijska obitelj u Hrvatskoj je dobila, dakle partnerica koja danas nije bila prepoznata kao majka je dobila skrbništvo nad djetetom koje živi u njihovoj lezbijskoj zajednici. Možemo reći samo da smo za sada zadovoljni načinom na koji se provodi zakon“, naglašava Jurčić.
Donošenje Zakona svakako je „požurilo“ i hrvatsko članstvo u Europskoj uniji, odnosno usklađivanje regulativa s onima EU – a. No, ne samo to, naglašava Tomečić.
„Prvenstveno rezultat dugogodišnjih napora nevladinih udruga, ali i nekih političara, moram reći iz vladajuće koalicije. Smatram da je tu bila bitna i uloga medija, koju su donosili upravo priče stvarnih ljudi koji su željeli tim zakonom regulirati svoje statuse“, kaže. Hrvatska ide u korak s vremenom, no polako, smatra Jurčić, koji naglašava kako naša zemlja još uvijek ima na čemu raditi kada je tolerancija u pitanju, i to ne samo ona prema istospolnim parovima.
„To je onaj veliki hrvatski paradoks. S jedne strane imamo dobre zakone, međutim stvarni život je nešto drugačiji. Kada govorimo o ljudskim pravima u Hrvatskoj danas, ne samo kada su LGBT osobe u pitanju, nego kada su u pitanju druge etničke zajednice u Hrvatskoj, te ravnopravnost spolova, mislim da trebamo se malo zamisliti i pogledati oko sebe kako stvari izgledaju, da li smo mi kao građani i građanke zadovoljni“, poručio je Jurčić.
Na pitanje kolike su šanse da u Hrvatskoj u skorije vrijeme dođe i do izjednačavanja heteroseksualnih i homoseksualnih parova, oba sugovornika smatraju da će do toga kad-tad doći, a ohrabruje ih činjenica da se to dogodilo i u izrazito katoličkoj Irskoj, što je prije svega nekoliko godina bilo nezamislivo.
