One World Platform predstavila je prošlog meseca prvi dokument u Bosni i Hercegovini koji se bavi tematikom ženskih prava i sigurnosti na internetu, nasilja nad ženama kroz informaciono komunikacione tehnologije i politikama svetskih društvenih mreža u vezi sa virtualnim nasiljem nad devojkama i ženama
Iz predgovora:
Iskustva djevojaka, žena i queer osoba sa tehnologijom, bilo da govorimo o mobilnim telefonima, tabletima, kompjuterima i/ili internetu, bi trebalo biti jednako iskustvu bilo koje druge osobe. Ipak, susrećemo se sa činjenicom da je upravo njihova sloboda u ovom slojevitom okruženju iznimno narušena.
Nasilje prečesto izbija pod velom romantike i ljubavi. Ako govorimo o virtualnom nasilju, najčešće se susrećemo sa tim da bivši partneri i bivši muževi koriste sve što je u njihovoj moći da stvore pritisak, da kontrolišu, prijete i ponize svoju bivšu partnericu. Taktike poput invazivnog slanja SMS poruka sa agresivnim sadržajem preko mobilnih telefona, hakiranja ličnih profila na društvenim mrežama, virtualno širenje intimnih fotografija, koriste se svakodnevno sa ciljem da nanesu štetu.
Foto: One World Platform’s Page via Facebook
Slučajevi koje smo istraživali, a koji su predstavljeni ovdje, su česti primjeri i nažalost dio svakodnevnice mnogih djevojčica i žena. Svjedočimo odsustvu reakcije državnog sistema, ali i činjenici da društvo reagira brzo i viralno, tako da se osobe koje prolaze nasilje, suočavaju ne samo sa počiniteljima, već i sa čitavim zajednicama online “publike” koja komentiriše, osuđuje ili jednostavnim klikom postaje dio voajerskih pratilaca virtualnog nasilja sa kojima nažalost mnogi/e možemo da se identifikujemo.
Želimo da zahvalimo svim ovim hrabrim djevojkama i ženama koje su sa nama podijelile svoje priče. Želimo da odamo priznaje njihovoj velikodušnosti i neustrašivosti, jer je upravo razbijanje tišine o virtualnom nasilju to što doprinosi razbijanju tabua oko granica virtualnog i stvarnog. Njihove priče čine da razumijemo zašto i na koji sve način virtualno jeste stvarno i da itekako može biti razorno po naše živote, naša tijela, naše odnose sa drugima.
Naposljetku, želim da zahvalim svima onima koji/e su radili/e na ovom istraživanju: Centru za pravnu pomoć ženama Zenica, Azri Šeti-Hadžić, Selmi Dudić, Elmi Adanalić, Samri Sućeski, Ameru Homarcu, Nusmiru Huskiću, Belmi Kučukalić i Aidi Mahmutović.
*Ovo istraživanje je dio projekta „Zaustavi nasilje: Ženska prava i sigurnost na internetu“ vođenom od strane Association for Progressive Communications (APC) koji je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Istraživanje Zaustavi nasilje: Ženska prava i sigurnost na internetu, 2015.
